Astronomski sat Orloj je sat sa specijalnim mehanizmom i brojčanikom koji pokazuje relativne položaje sunca, meseca, zodijačku konstelaciju i položaj pojedinih planeta. Jedan od najpoznatijih ovakvih satova je sat na gradskoj kući u Pragu Češka, a poznat je kao ‘Praški Orloj’. Centralni deo ovog neobičnog sata, završen je 1410. Godine Četiri figure se pokreću svakog sata, a figura ‘Smrt’ (predstavljena skeletom) meri vreme.
Za svaki sat postoji po jedna statua, dvanest Apostola je postavljeno na postolju iznad sata, a svih dvanaest se pokazuju u podne. Pokazivač kalendara je dodat 1870. Godine ispod sata. Za vreme drugog svetskog rata sat su gotovo uništili nacisti. Zahvaljujući herojskim naporima građana Praga najvažniji delovi sata su sačuvani. Postepeno je obnavljan do 1948. Sat je 1979. još jednom očišćen i renoviran. Najstariji deo Orloj-a, mehanički sat i astronomsko biranje, datira iz 1410. godine kada su ga završili urari Mikulaš od Kadan i Jan Šindel, profesor matematike i astronomije na Čarls univerzitetu Charles University. Oko 1490. kalendaru i brojčaniku je dodat i sat koji je ukrašen gotičkim skulpturama. 1552. je popravljen od strane Jana Taborskog (Jana Taborský).
U 17. veku su dodati i likovi apostola koji su pokretni. Satni mehanizam se sastoji od tri glavne komponente: astronomski brojčanik, koji predstavlja položaj sunca i meseca na nebu i prikazivanje raznih astronomskih pojedinosti. Mašina za premeštanje skulptura-naročito lika smrti (koji predstavlja kostur) i pokazuje sate. Astronomski brojčanik je oblik mehaničkog Astrolab-a, uređaj koji se koristio u srednjovjekovnoj astronomiji. Alternativno, može se uzeti u obzir kako je Orloj u suštini primitivni planetarijum, pokazujući trenutni položaj planeta. Astronomske biranje ima pozadinu koje predstavlja nebo i zemlju i okolina sa četiri glavne komponente koje se kreću: zodijački prsten, spoljni rotirajući prsten, simbol koji predstavlja Sunce i ikonu koja predstavlja mesec. Plavi krug u sredini predstavlja Zemlju, a gornji plavi je deo neba koje je iznad horizonta. Crvena i crna područja pokazuju delove neba ispod horizonta. Tokom zore ili sumraka, mehaničko sunce se nalazi iznad crvene pozadine. Zlatni rimski brojevi na spoljnjoj ivici i plavi označava lokalno vreme u Pragu. Zakrivljena zlatna linija deli plavi deo u 12 delova Ti sati su definisani kao jedna polovina vremena između izlaska i zalaska sunca i razlikuju se kako dani postaju duži ili kraći tokom godine.
9 oktobra 2010. Godine Zlatni Prag, kako zovu ovaj prelepi grad, je proslavio 600 godina postojanja i rada ovog zaista neobičnog sata. Sa zadovoljstvom možemo reći kako smo boraveći nekoliko puta u Pragu došli do ovog neobičnog sata i gde nam je naš prijatelj Vlastmil Votruba sa svoje strane ispričao istoriju Orloj-a. Kako nam je rekao, postoji legenda, kako su majstora za satove koji je napravio Orloj, kasnije oslepeli, kako ne bi mogao napraviti sličan na nekom drugom mestu. Dalje nam je rekao, kako je sat prestao da radi i kako nijedan stručnjak za popravku satova koga su pozvali, nije znao da ga popravi. Tada su morali pozvati stvaraoca ovog sata kojeg su oslepeli i on je onako slep uspeo da ga popravi Orloj sat. Prema lokalnoj legendi, grad će zadesiti velika nesreća ako se sat zapusti, pa se zato Orloj sat sa 12 Apostola kako ga nazivaju, stalno i brižljivo održava. Moramo reći da smo svekodnevno sretali kolone turista iz svih krajeva sveta koji obavezno dolaze pogledati ovo čudo od satnog mehanizma, a najveća gužva je naravno na svaki pun sat, kada izlazi svih 12 apostola. Što se Praga tiče, šetali smo ovim gradom i jedino što možemo reći, on se zaista ne može opisati rečima, zaista se Prag mora videti uživo.
Izvor: gastrotube.net
