reading-925589_1280

5 najpopularnijih knjiga ovog leta!

Leto je idealno vreme za opuštanje i uživanje u dobroj knjizi, bilo da ste na plaži, u parku ili u udobnosti svog doma. Ovog leta, nekoliko naslova se izdvojilo kao omiljeni izbor čitalaca širom sveta. Donosimo vam listu najpopularnijih 5 knjiga koje će vas očarati i držati pažnju do poslednje stranice.

Image by StockSnap from Pixabay

1. „Svetla budućnost“ – Emili St. Džon Mandel

„Svetla budućnost“ je novi hit roman autorke Emili St. Džon Mandel, poznate po bestseleru „Stanica Jedanaest“. Ovaj roman istražuje sudbine nekoliko likova kroz različite vremenske periode i lokacije, povezujući ih kroz misteriozni događaj. Mandelova maestralno oslikava kompleksne ljudske odnose i izazove modernog sveta, čineći ovaj roman savršenim za sve koji traže duboku i promišljenu priču.

2. „Malibu gori“ – Tejlor Dženkins Rid

Tejlor Dženkins Rid donosi nam još jedan nezaboravan roman sa „Malibu gori“. Priča prati porodicu Riva i njihovu sudbonosnu zabavu koja završava katastrofalnim požarom. Kroz retrospektivne scene, otkrivamo kompleksne odnose između članova porodice, tajne koje kriju i događaje koji su ih oblikovali. Ovaj roman je pun drame, emocija i nezaboravnih likova, savršen za ljetnje čitanje.

3. „Devojka sa bisernom minđušom“ – Trejsi Ševalije

Iako nije novitet, „Devojka sa bisernom minđušom“ Trejsi Ševalije ovog leta doživljava novi talas popularnosti zahvaljujući adaptaciji u seriju. Ovaj istorijski roman donosi fikcionalizovanu priču o stvaranju čuvenog Vermerovog portreta. Priča je ispričana iz perspektive devojke sa slike, Grete, koja postaje sluškinja u Vermerovom domaćinstvu. Ovaj roman će vas očarati svojom atmosferom i detaljnim opisima života u 17. veku.

Image by Sofia Iivarinen from Pixabay

4. „Kamen mudrosti“ – Arjan Kadir

Arjan Kadir donosi nam fantastičnu avanturu sa „Kamen mudrosti“. Ovaj roman prati grupu mladih junaka koji kreću u potragu za drevnim artefaktom koji poseduje neizmernu moć. Kroz opasne prepreke, magične svetove i neočekivane saveznike, junaci moraju da nauče vrednost prijateljstva, hrabrosti i žrtvovanja. Ovaj roman je idealan za ljubitelje fantazije i avanture.

5. „Zlatna polja“ – Laura Ingal

„Zlatna polja“ Laure Ingal je inspirativna priča o ljubavi, gubitku i pronalaženju sebe. Roman prati život Emili, mlade žene koja se nakon gubitka supruga vraća u rodni grad kako bi se suočila sa prošlošću i pronašla novi smisao u životu. Kroz emotivno putovanje i ponovne susrete sa starim prijateljima, Emili otkriva snagu koja je oduvek bila u njoj. Ovaj roman je savršen za sve koji traže dirljivu i inspirativnu priču.

books 1204029 640

16 knjiga koje morate da pročitate da biste mogli da kažete za sebe da ste se knjigoljubac

Nije reč samo o klasicima, iako ima i njih na ovoj listi. Biti knjigoljubac zahteva otvorenost ka različitim žanrovima i čitanje dela raznih autora. Pa, izvolite zaviriti na ovu must read listu!

Veliki Getsbi

Verovatno najveći od svih „velikih američkih romana“, F. Skot Ficdžeraldov „Veliki Getsbi“ je priča o tragičnoj dekadenciji i pohlepi dvadesetih godina prošlog veka i gotovo da je jednako relevantan i danas, 100 godina kasnije. Knjigoljupci vole predivnu prozu koju je pisac stvorio, a posebno jednu od najpoznatijih poslednjih rečenica ikada napisanih: „I tako, probijamo se, kao brodovi što protiv struje plove, a stalno klizimo natrag, u prošlost.”

Takođe, svaki knjigoljubac bi trebalo da na polici ima i sledeće velike američke romane: „Plodove gneva“ Džona Stajnbeka, „Ubiti pticu rugalicu“ Harper Li i „Lovca u žitu“ Dž. D. Selindžera.

„Gordost i predrasuda“

Ako „Getsbi“ ima jednu od najpoznatijih poslednjih rečenica, ova klasična ljubavna priča ima jednu od najpoznatijih početnih: „Opšte je poznata istina da je bogatom neoženjenom čoveku žena neophodna.“ Knjigoljupci bi trebalo da budu svesni da je ljubavna priča Džejn Ostin o Elizabet Benet i gospodinu Darsiju osnova gotovo svake „hoće li biti zajedno ili ne“ priče napisane otkad je ovaj klasik ugledao svetlost dana 1813. godine. Roman je bio inspiracija za nastajanje mnogih dela, između ostalog veoma zabavnog romana Helen Filding „Dnevnik Bridžet Džouns“.

„Uliks“

Knjigoljupci mogu da dobiju mnogo poena čak i ako samo pokušaju da pročitaju ovaj obimni roman toka svesti Džejmsa Džojsa. Inspirisana grčkim mitom o Odiseju, knjiga prati jedan dan – 16. jun 1904. godine – u životu Leopolda Bluma. Roman je objavljen 1922. godine i pisan je jezikom koji je istovremeno besmislen i briljantan. Ne dozvolite da vam ovo bude jedan od onih romana za koji svi lažu da su ga pročitali: jeste izazov, ali pravi knjigoljupci moraju da ga savladaju. Za dodatni kredit, tu su još dva obimna dela – „Mobi Dik“ Hermana Melvila i „Rat i mir“ Lava Tolstoja.

„Gospodar prstanova“

Alegorija o opasnostima industralizacije i uništenju životne sredine, trilogija epske fantastike Dž. R. R. Tolkina objavljena je 1954-55. godine (i „Hobit“, roman koji prethodi ovoj priči, davne 1937). U njoj se udružuje grupa neobičnih kako bi uništila prsten koji daje moć zlim bićima. Osim što je reč o jednoj od najprodavanijih knjiga svih vremena, ona je podstakla pojavu žanra epske fantastike. Svet Srednje zemlje je toliko bogat sopstvenim jezicima i geografijom da svaki knjigoljubac mora da ga poseti. Za one kojima treba još fantastičnih svetova tu su „Letopisi Narnije“ K. S. Luisa, i Vesteros – svet Džordža R. R. Martina u kome se odvija serijal „Pesma leda i vatre“.

Voljena

Roman Toni Morison je priča o nekadašnjoj robinji i njenim sećanjima, a istražuje teške teme ropstva, trauma i rasizma spajanjem užasnih događaja sa natprirodnim metaforama.

Težak je za čitanje, ali knjigoljupci moraju biti otvoreni za nove načine da razumemo sebe i našu istoriju – posebno kada je sve ispričano lirskom prozom za koju roman nagrađen Pulicerovom nagrado 1987. godine.

 

books 1204029 640

Za one koje zanimaju slične teme, tu je još jedno remek-delo: „Boja purpura“ Alis Voker.

„Isijavanje“

Svaki knjigoljubac bi morao bar na kratko da zaroni u žanr horora, a ima li boljeg načina nego da pročitate delo majstora žanra – Stivena Kinga. „Isijavanje“ je roman koji zalazi u mračne kutke psihe i svako od nas bi barem jednom trebalo da zaplovi tim morem. Možda ste pogledali filmsku adaptaciju sa Džekom Nikolsonom, ali to se ne računa – pravi knjigoljubac mora uvek prvo da pročita knjigu.

„Sto godina samoće“

Kolumbijski autor Gabrijel Garsija Markes je u ovom romanu iz 1967. godine pisao o sedam generacija jedne porodice i stvorio jedno od najznačajnijih dela Latinske Amerike. Istovremeno melodramatičan i besprekorno napisan, ovaj roman mora da se nađe na svakoj polici zbog svoje simbolike, širine i osećaja za istoriju. Ako želite da pročitate još neko Markesovo delo, preporučujemo „Ljubav u doba kolere“.

Sluškinjina priča

Jedna od predivnih čarolija romana jeste mogućnost prelaska u potpuno novi svet. Međutim, to mesto  ponekad ume da bude mnogo strašnije nego što bismo očekivali. Takav je slučaj sa distopijskom verzijom Sjedinjenih Američkih Država u bliskoj budućnosti koju je kreairala Margaret Atvud u svom romanu iz 1985. godine. „Sluškinjina priča“ je doživela renesansu u današnjem vremenu zbog Huluove serije koja je adaptacija romana, a prošle godine autorka nam je podarila nastavak koji je osvojio Bukerovu nagradu. Nakon što pročitate i „Svedočanstva“, tu su i drugi distopijski romani koje svaki knjigoljubac treba da pročita: „1984“ Džordža Orvela, „Put“ Kormaka Mekartija i „Vrli novi svet“ Oldusa Hakslija.

„Da Vinčijev kod“

O književnom talentu Dena Brauna se može diskutovati, ali je neporeciva istina da se njegovi romani ne ispuštaju iz ruku. Ovaj roman iz 2003. godine postao je fenomen pop kulture i stvorio potpuno novi žanr: istorijska misterija. Čitaoce priča vodi od jednog traga do drugog kroz uverljiv, ali izmišljen, istorijski ram u kom su se stopili ljudi, mesta, religije i teorije zavere.

„Stubovi zemlje“

Osim što gledaju u budućnost, knjigoljupci vole i da putuju unazad. Jedno od najgrandioznijih dela istorijske fikcije je roman „Stubovi zemlje“ Kena Foleta koji govori o izgradnji srednjovekovne katedrale u Engleskoj. Sa bogato oslikanim likovima i neverovatnom postavkom, ovaj roman iz 1989. godine je istovremeno sveobuhvatan i uzbudljiv – ništa što biste očekivali od romana o izgradnji crkve. Za sve koji vole ovakav tip romana, tu su „Devojka sa bisernom minđušom“ Trejsi Ševalije, serijal „Tuđinka“ Dajane Gabaldon i „Hladna planina“ Čarlsa Frejzera.

Hari Poter

Svaki knjigoljubac mora da pročita serijal koji je deo današnje pop kulture – bez obzira što su ovi romani Dž. K. Rouling tehnički klasifikovani kao književnost za tinejdžere, priča o odrastanju smeštena u fantastičan svet nezaboravnih likova, očaravajućih priča i čarobnjaka toliko je očaravajuća da svako od nas poželi da bude deo tog sveta. Još jedan tinejdžerski serijal koji je očarao planetu i koji treba da pročitate su „Igre gladi“ Suzan Kolins.

„Velika očekivanja“

Siroče koje nalazi svoj put – ne, ne govorimo i dalje o Hariju Poteru, već o Pipu iz „Velikih očekivanja“. Koji god roman Čarlsa Dikensa da odaberete, ovaj ili „Priču o dva grada“ ili „Olivera Tvista“, svaki knjigoljubac mora da se upozna sa autorovim prikazima klasnih odnosa, neprilika siromašnih i dobrih stvari koje ljudi čine. Ako želite nešto savremeniji „dikensovski roman“, tu je Pulicerom nagrađena knjiga „The Goldfinch“ Done Tart.

„Kradljivica knjiga“

Iako smo ovom listom pokrili istorijske romane, Drugi svetski rat je na neki način poseban žanr.

Knjigoljupci obavezno moraju da pročitaju „Svu svetlost koju ne vidimo“ Entonija Dora, ali ako ćete da pročitate samo jednu knjigu koja za temu ima ovaj rat, onda to mora da bude remek-delo Markusa Zusaka iz 2005. godine „Kradljivica knjiga“.

Mlada devojka u nacističkoj Nemačkoj nalazi se u priči koja je istovremeno pravo nadahnuće i potpuna tragedija.

Iščezla

Knjigoljupci ne mogu da odole dobroj misteriji, a ovo je verovatno najbolja koja se pojavila prethodnih godina.

Adaptirana je u odličan film čiji je scenario napisala sama autorka, ali je neophodno da je prvo pročitate sa stranica knjige. Naravno, uvek se možete vratiti misterijama poput „Rebeke“ ili bilo kom romanu Agate Kristi, ali je neophodno da se na vašoj čitalačkoj listi nađe ovaj hit Džilijen Flin iz 2012. godine.

Savet: izdvojite određeno vreme za ovaj roman jer nećete moći da ga ispustite iz ruku.

Lovac na zmajeve

Roman Haleda Hoseinija iz 2003. godine izaziva knjigoljupce da razmisle o jednom od najvećih problema modernog sveta: konfliktu u Avganistanu.

Ispripovedan kroz priču o dva avganistanska dečaka, roman govori o tome šta se dogodi kada rat stigne u neku zemlju, a jedan dečak izda drugog.

Osnovne teme romana su krivica i iskupljenje, a svaki knjigoljubac mora da pročita ovu moćnu priču.

„Autostoperski vodič kroz galaksiju“

Naučna fantastika nije omiljeni žanr mnogim knjigoljupcima, ali komični roman Daglasa Adamsa iz 1979. godine toliko je zabavan da ga jednostavno morate pročitati. Plus, čita se jako brzo! Ukoliko vam se dopadne, tu su i nastavci – ukupno pet knjiga čini ovaj serijal. Za sve koji žele da dodatno istraže naučnofantastični svet knjiga, tu su „Vremeplov“ H. Dž. Velsa, „Dina“ Frenka Herberta i „Marsovac“ Endija Vira.

Izvor: rd.com
Prevod: Dragan Matković

Preuzeto sa: laguna.rs

blond 1866951 640

30 knjiga koje morate pročitati pre tridesete

Za sve ljubitelje spiskova spremili smo jedan poduži. Naš izbor od trideset naslova koje biste tebali da pročitate pre tridesetog rođendana čeka vas niže, ali se svakako nadamo da ga nećete shvatiti preozbiljno – sve ove knjige preporučujemo svakome, u bilo kom životnom dobu!

 

blond 1866951 640

 

Ekipa Mosta preporučuje vam trideset naslova izabranih na osnovu književnog kvaliteta, tema koje obrađuju i emocija koje pobuđuju. Primetićete da većina izabranih naslova spada u „književne klasike“, a nije slučajno što se vanvremenska dela baš tako nazivaju – ona nose univerzalne poruke koje važe u svakom vremenu, a na većini njih počiva i čitava savremena književnost.

To su knjige koje su hrabre, pomeraju granice, ne boje se ničega i spremne su da glasno viču o problemima.

U svakom slučaju, nadamo se da će vam ovaj spisak poslužiti kao inspiracija za jesenje čitanje, a u komentarima nam slobodno pišite koje bi bile vaše preporuke za 30 knjiga pre tridesete.

Pa da počnemo…

1. Demijan, Herman Hese

Hesea smo stavili na prvo mesto, jer smatramo da je on pisac čije romane bi trebalo čitati već u veoma mladom uzrastu. Demijan je, kao i Sidarta, zapravo bildungsroman, odnosno roman o razvoju mlade ličnosti, koji prate specifične zgode i nezgode, spoljne i psihološke, kroz koje prolaze mladi ljudi i izazove sa kojima se suočavaju.

2. Bele noći, Dostojevski

Nepotrebno je napomenuti da Dostojevski važi za jednog od najvećih poznavalaca ljudske duše. A ko onda može bolje i lepše da opiše ljudsku dobrotu, nesebičnost, moralnu čistotu, jake i iskrene emocije od njega. Bele noći, šezdesetak stranica duga novela, savršen je uvod u čitanje ovog velikog ruskog pisca.

3. Džejn Ejr, Šarlot Bronte

Džejn Ejr jedna je od najuticajnijih književnih heroina svih vremena. Ona je jaka, nesalomiva žena, jača od svih nedaća koje su joj se dešavale od najranijeg detinjstva. Knjiga za sve one koje zanima kako je to izgledalo biti feministkinja (pre nego što je feminizam uopšte bio u modi) u krutom viktorijanskom društvu.

4. Ubiti pticu rugalicu, Harper Li

Do 2015. godine, Ubiti pticu rugalicu bio je jedini roman koji je spisateljica Harper Li objavila u svom životu.  Roman je zapažen po svojoj toplini i blagom humoru, iako su u njegovom fokusu ozbiljne teme poput zlostavljanja, rasne i klasne segregacije…
Malo je reći da je ova knjiga za sva vremena, i da je svako apsolutno mora pročitati.

5. Majstor i Margarita, Mihail Bulgakov

Osim što je ovaj roman izuzetno teško klasifikovati, jer je u isto vreme i parabola, i satira, i roman ideje, i roman tajne, i roman moderne fantastike, i roman demonizma, takođe je teško i opisati ga u par reči. Možda je najbolje reći da je ovo jedan roman koji menja život, tvoj, vaš, naš, ljudski. Pomera granice, preispituje i postavlja pitanja kojih se bojimo, i da pomislimo, a kamoli naglas izgovorimo.

6. Mansarda, Danilo Kiš

Ovo je prvi roman Danila Kiša, koji nas uvodi u kišovsku poetiku, bez koje domaća književnost nikad ne bi bila ovakva kakva jeste danas. Ova knjiga predstavlja izlet u turbulencije mladosti, sažetak „gorućih“ pitanja koja mladalačka dob stavlja pred još nesazrelog čoveka.

Kiša mora da čita svako, a ovo je savršena knjiga za početi.

7. Stranac, Alber Kami

Ovaj roman je napisan 1941. u Alžiru, i pre nego što je objavljen, morao je da prođe cenzuru. Od tada, milioni ljudi podigli su ovu knjigu da je pročitaju i sa sigurnošću tvrdimo da se niko nije razočarao.

Ako i vi spadate među one koji odbijaju da se po svaku cenu uklapaju u društvene norme, lako ćete se povezati sa glavnim likom – Mersoom. U svakom slučaju, Stranac je knjiga koja će vas zasigurno naterati da preispitati sve u šta verujete.

8. Sto godina samoće, Gabrijel Garsija Markes

Koji pre razlog za čitanje ovog klasika navesti? Da li to što je upravo Markes pisac koji je u književnost uveo žanr „magijski realizam“, da li to što se ovaj roman smatra za „Don Kihota južne hemisfere“ ili jednostavno to što kada završite sa čitanjem nećete moći da se otmete utisku da su svi opisani likovi živi i da se sve zaista dogodilo?

Roman Sto godina samoće nam jasno govori – istorija se ne zaboravlja! Jer, ako zaboravimo istoriju, zaboravljamo i ko smo mi.

9. Komunistički manifest, Karl Marks i Fridrih Engels

Manifest Komunističke partije, poznat i pod imenom Komunistički manifest, prvi put je objavljen 21. februara 1848. Čitajte ga i danas i saznajte zašto važi za jedno od najuticajnijih svetskih političkih dela, ikada napisanih. Takođe, saznajte koje to ideje u borbi protiv klasne podele koriste i današnji radnici i aktivisti.

10. Crveni petao leti prema nebu, Miodrag Bulatović

Kada se govori o domaćim klasicima, uvek se spomenu Crnjanski, Andrić, Kiš, Pavić…ali, retko Miodrag Bulatović. Iako je upravo on bez sumnje jedan od najznačajnijih pisaca srpske moderne književnosti.

Koliko je Bulatović cenjen kao pisac govori i podatak da su mu književna dela prevedena na tridesetak stranih jezika. Crveni petao štampan je u Japanu u 50.000 primeraka, u Južnoafričkoj Republici doživeo je tri izdanja, a u Istanbulu je bio 6 nedelja na prvom mestu najčitanijih stranih knjiga!

U godini kada je roman Crveni petao leti prema nebu objavljen, žiri NIN-ove nagrade odlučio je da se nagrada ne dodeli nikome, a zašto – ostavićemo vam da sami zaključite nakon čitanja.

11. Pripovetke, A. P. Čehov

Čehov je do danas ostao nedostižni majstor kratke prozne forme, uvek svež i nov, čitak i prepoznatljiv, pisac čije će vas priče potpuno izmestiti iz težišta i koga ćete na kraju čitanja poželeti da pitate: „Čoveče, kako ovo radiš?“

12. Na Drini ćuprija, Ivo Andrić

O Andriću i njegovom najpoznatijem romanu zaista nema mnogo čega novog da se kaže. Na Drini ćuprija je knjiga koju je svako od nas u obavezi da pročita barem jednom u životu i zato je stavljamo i na naš spisak.

13. Čekajući Godoa, Samjuel Beket

Nepoznati identitet tajanstvenog Godoa kojeg Vladimir i Estragon tako uporno očekuju, tema nesigurnog i neodređenog čekanja, nedorečenost u smislu da sam pisac unutar svog komada ne pruža ključ za njegovo tumačenje, otvoreni kraj, sugestivnost arhetipskih slika koje ovo delo priziva, doprineli su tome da Čekajući Godoa postane jedno od najviše tumačenih književnih dela u 20. veku.

Ova drama apsurda esencijalno je štivo za čitanje pre 30te, jer će vam pomoći da shvatite da čitav život stane u razgovor ispod drveta i da je na kraju krajeva to i njegova suština.

14. Snovi, Ivan Nastović

Jezik književnosti vrlo često je jezik simbola i metafora. A koji je bolji način za upoznavanje jezika simbola od naših snova koji nam se obraćaju upravo na ovaj način – simbolima!

Profesor Ivan Nastović jedan je od retkih stručnjaka sa ovih prostora koji je posvetio čitav život izučavajući dubinsku psihologiju. Dugo je vodio grupe za tumačenje snova, a posebnu pažnju je posvećivao izučavanju nesvesnih sadržaja naših velikana književnosti i nauke: Ive Andrića, Isidore Sekulić, Nikole Tesle, Crnjanskog…

15. Sa pašnjaka do naučenjaka, Mihajlo Pupin

Malo je poznato da prvi Srbin koji je dobio Pulicerovu nagradu nije bio ni novinar ni pisac, već naš čuveni naučnik Mihajlo Pupin i to za svoju autobiografiju Sa pašnjaka do naučenjaka. Čovek koji je oduvek s ponosom isticao odakle je i čijim je zalaganjem na Mirovnoj konferenciji u Parizu Kraljevina SHS dobila znatna teritorijalna proširenja u svojoj autobiografiji piše kako se snalazio po tuđem svetu, kako je u Pragu, gde se školovao, voleo da podeli megdan sa drugim momcima, pa su mu profesori pretili da će ga vratiti nazad, ali i kako su mu taktike koje je kao pastir u Banatu koristio protiv lopova kasnije pomogle da dođe do revolucionarnih otkrića.

16. Pisma mladom pesniku, Rajner Marija Rilke

U ovim pismima, koje je Rilke zaista uputio jednom mladom pesniku, možda ćemo pronaći najbolja uputstva za to kako živeti i voleti.

Rilke kaže: „I voleti je dobro: jer ljubav je teška. Voleti kao čovek čoveka: to je možda najteže što nam je zadato, ono krajnje, poslednje iskušenje i ispit, rad za koji je sve drugo delanje samo priprema. Zato mladi ljudi, koji su u svemu početnici, još ne umeju voleti: oni to moraju da nauče. Celim bićem, svim silama, usredsređeni oko svog samotnog, uznemirenog srca čiji udarci streme uvis, moraju naučiti da vole. Doba učenja, međutim, uvek je dug, izdvojen razmak vremena, i tako je voleti zadugo i do poodmaklih dana u životu: osamljenost, pojačana i produbljena samoća za onog ko voli.“

17. Ne daj mi nikada da odem, Kazuo Išiguro

Ne daj mi nikada da odem je u osnovi naučno-fantastičan roman, mada će čitaocu to postati jasno tek posle stotinak i više strana, kada se utisak o tome da je svet o kojem Išigurova junakinja, Kejt, pripoveda nekako drugačiji i blago, tek toliko da zagolica znatiželju i održi pažnju, začudan, misteriozan, halucinantan.

Pripovest prati odrastanje i dalju sudbinu dvaju ženskih i jednog muškog lika – same Kejt, Rut i Tomi – te se, dakle, služi i slikom ljubavnog trougla, čiju stereotipnost Išiguro uspeva da prevaziđe, iznenađujući čitaoca tamo gde je iznenađenje najneočekivanije.

18. Ana Karenjina, L.N. Tolstoj

Ko je nije čitao, nije ni živeo.

19. Sluškinjina priča, Margaret Atvud

Bela kapa širokog oboda i crveni ogrtač su postali simbol iste stvari: opresije žena. Roman iz 1985. godine autorke Margaret Atvud nam je urezao ovu sliku u dušu opisom distopijskog društva u bliskoj budućnosti u kom su žene primorane na reproduktivno ropstvo kako bi nosile decu elitnih članova zajednice – a njihove pokornost i poniznost naglašene su upravo tom uniformom.

Autorka je koncipirala roman kao „spekulativnu fikciju“, delo u kome se zamišljena budućnost odvija bez prisustva naprednih tehnologija u odnosu na sadašnjost. Drugim rečima, kako sama autorka kaže: „Naučna fantastika je puna čudovišta i svemirskih letelica; spekulativna fikcija bi se zaista mogla dogoditi.“

20. 1984, Džordž Orvel

Roman 1984 je postao ne samo najpoznatiji Orvelov roman, nego jedno od klasičnih dela distopije i jedan od najuticajnijih romana XX veka. Čitajte ga da biste bolje razumeli sadašnjost.

21. Hari Poter, Dž.K. Rouling

Tri puta u životu je treba čitati. Kao mali, kad tek učiš da pišeš. Kao čovek koji postaje i traži se. I kao roditelj, kad se sve kockice sklope.

22. Gordost i predrasude, Džejn Ostin

Napisan početkom  XIX veka, roman Gordost i predrasuda  Džejn Ostin napunio je 216 godina. Roman se zasniva na odluci gospođe Benet da bogato uda svojih pet kćeri, među kojima je i Elizabeta, oštroumna mlada dama koja svojim slobodnim duhom i izjavama najavljuje duh nekog novog vremena. S obzirom na to da se na obližnje imanje doselio imućni mladi gospodin Bingl, koga prati i njegov prijatelj gospodin Darsi, utrkivanje i nadmetanje ko će uspeti da privuče čiju pažnju može da počne…Ljubavne ponude, pisma, odbijanja veridbi, venčanja, balovi, raskošni saloni devetnaestog veka prenose čitaoca u neko nama pomalo strano doba i atmosferu.

23.  Farejnhajt 451, Rej Bredberi

Zamislite da živite u svetu u kome je čitanje apsolutno zabranjeno i u kome je potpuno normalna stvar da se knjige spaljuju. Kako preživeti u svetu koji potire slobodnu volju i radoznalost? Saznajte u ovoj genijalnoj knjizi!

24. Lovac u žitu, Dž. D. Selindžer

Holden Kolfild je junak i našeg doba, ne samo romana Lovac u žitu. Ne samo zato što ono nije mnogo drugačije od njegovog (mlade ljude uvek muče problemi mladih ljudi), nego i zato što bi svima trebalo ponoviti par zdravorazumskih misli tog šesnaestogodišnjaka kome nije bilo najudobnije u svetu koji ga je okruživao.

A najviše je prezirao baš to naše foliranje, nikada izraženije.

Dosta mi je od ega, ega i ega. Svog, i svačijeg drugog. Dosta mi je od toga što svi žele negde da stignu, urade nešto drugačije ili budu interesantni. To je odvratno.

i

„Muka mi je od toga što nemam hrabrosti da budem apsolutni niko.“

i

„Ono sto zaista može da me nokautira je knjiga nad kojom, kada je pročitate, poželite da autor te knjige bude vaš bliski prijatelj i da ga možete pozvati telefonom kad god vam to padne napamet. To se, međutim, ne događa naročito često.“

25. Gospodar muva, Vilijam Golding

Jedna od najvažnijih ideja ovog romana jeste ta da zlo leži u svakome od nas – bez razlike. A ovaj zaključak je utoliko strašnije prihvatiti kada imate u vidu da su glavni likovi – deca.

„Maybe there is a beast… maybe it’s only us.”

26. Seobe, Miloš Crnjanski

Seobe pričaju o sudbinama srpskog oficira Vuka Isakoviča, njegove žene i njegovog puka tokom vojnog pohoda 1744. godine. Porodični roman tri lika i nacionalni roman o Srbima u Habzburškoj monarhiji u vreme Marije Terezije, ispričan poetskim jezikom bez premca u srpskoj prozi, razgranao se u povest o opštoj tragediji nepripadanja, o lutanju, potrazi za smislom i snovima o utočištu.

27.  Slika Dorijana Greja, Oskar Vajld

Sudbina mladog Dorijana Greja, ispisana rukom pisca Oskara Vajlda 1890. godine, i danas se smatra jednim od najvećih umetničkih dela u istoriji svetske književnosti. Mladost i lepota, kao tradicionalni motivi u književnim delima, prikazani su u ovom romanu na veoma teatralan način, a koliko su teme vrednovanja površnog estetskog doživljaja aktuelne u današnjem svetu socijalnih mreža – ostavljamo vam da zaključite…

28. Luča Mikrokozma, Petar Petrović Njegoš

Luča mikrokozma je je najveće poetsko-religiozno delo u srpskoj literaturi filozofske misli. Napisano je za vreme velikog posta. Ako Dantea u „Božanstvenoj komediji” do raja vodi Vergilije u snoviđenju vasionskom, vladiku Njegoša do božjeg prestola vodi arhangel Gavrilo. Na tom putu dešava se sukob Satanine i anđeoske vojske koju predvodi arhangel Mihailo.

29. Derviš i smrt, Meša Selimović

Srpska književna scena može se pohvaliti brojnim piscima izuzetnog dara, ali malo je onih čije stvaralaštvo dotiče čitaoca kao Selimovićevo – toplina i neposrednost njegovih junaka i čistota osećanja koja izviru sa stranica ovih dela, ispričanih takvom jednostavnošću kakvu samo vrhunski majstor može da postigne, diraju pravo u dušu i zauvek tu ostaju.

Vlast je vlast, a vlast kvari čovjeka. Čojvek dođe na vlast i želi da promjeni svijet, a promeni samog sebe. Svijet ostane isti, a valjalo bi bi ga iz korjijena izmeniti.

30. Komo, Srđan Valjarević

Je l’ znate one talentovane crtače koji ugljenim štapićima u nekoliko poteza savršeno skiciraju nečiji portret ili pejzaž? E, Valjarević je takav crtač u književnosti.

Toliko od nas ovoga puta.

 

Izvor: knjizaramost.wordpress.com

knjige

Mašina steriliše knjige u Japanu

Biblioteka Narimasu u Itabašiju, severno od Tokija, poseduje tu mašinu instaliranu još od 2018. godine, ali je direktor te ustanove naglasio da se ona sada koristi trostruko više.

 

knjige

 

Čitaoci mogu da koriste mašinu koja se nalazi odmah pored prednjeg dela stola u biblioteci, nakon što uzmu knjige, a zatim opet po povratku, ali sve to nije obavezno, odnosno nije uslov da se jedino tako sme ući u biblioteku.

Upravnici biblioteka u zemlji instaliraju tu mašinu, uz pomoć koje je potrebno 30 sekundi da se knjiga steriliše pomoću UV svetlosti i onda korisnici samo treba da „lepršaju“ stranicama da bi očistili prašinu.

 

Pročitajte više na: www.b92.net

 

Screenshot 3

Hejden Herera „Frida“

Ovo nije još jedna biografija o Fridi Kalo.

Screenshot 3

Koje sve ličnosti iz sveta umetnosti su na vas ostavile snažan utisak? Verujemo da taj spisak uključuje sve one koji su ne samo svojim vanvremenskim delima, već i ličnošću proširile značaj kulture na svaki aspekt društva. Frida Kalo je bila jedna od njih.  

Knjiga Frida, američke istoričarke umetnosti Hejden Herere, je sveobuhvatna i neverovatna biografija umetnice koja je obeležila jednu epohu. Ona je zapravo jedna od ikona 20. veka. Način na koji se uhvatila u koštac sa sopstvenom sudbinom, u teškom i okrutnom u vremenu kada su svi posustajali duhom dovoljno govori o njenoj ličnosti. Za Fridu slikarstvo je predstavljalo borbu za sopstveni život. Viva la Vida je slogan koji je živela do poslednjeg izdisaja. 

“Stopala, za šta ćete mi vi, kada imam krila da letim?”

Jedan tramvaj je bio prekretnica za nju. Dala joj je snagu da bude nesvesno najbolja. Na tom putu upoznaje Dijega Riveru, u tadašnje vreme najzapaženijeg meksičkog slikara koji je opravdavao svoju karijeru nemarnog ljubavnika i izvanrednog umetnika. Fridine boje, neosporna mašta, želja da uhvati neuhvatljivo je nadvladavala svaku prepreku. I gotovo se stalno uveravamo u to koliko su ljudi voleli Fridu Kalo.

Oni priznaju da je bila sarkastična i nagla, ali često im oči zasuze dok je se prisećaju. Listajući ovu knjigu, bićete svedoci njene unutrašnje borbe za sopstvene ideale i želje da ostane nepokolebljiva u odlukama koje donosi. Na putu revolucije, upoznaje Leona Trockog, ruskog revolucionara koji je pronašao azil upravo u njenoj kući. Gotovo svima je poznata i istorija nama omiljene plave kuće, ali i mosta koji je izgrađen između njenog doma i Dijegovog ateljea. Sve je to upotpunjeno fantastičnim fotografijama.

Svoj primerak ove sjajne knjige možete kupiti direktno na sajtu izdavačke kuće Štrik po povlašćenoj ceni od 1732 dinara ili u knjižarama Delfi, Vulkan, Plato, Plavi krug i ostalim popularnim mestima.

Umetnice poput Fride zaslužuju da priča o njima nikada ne ostane zaboravljena. Zato postoje štiva poput ovih, da nas podsete na važnost umetnika koji su nam u amanet ostavili neprocenjivu zaostavštinu.

 

Izvor: repertoar.rs

Screenshot 1

Elton Džon „Ja“

“Ono što je sjajno u rokenrolu jeste činjenica da neko poput mene može postati zvezda.”

Screenshot 1

Svaki put kada jedna javna ličnost (pogotovo ukoliko je na lep i humanitaran način opravdala svoju reputaciju) objavi svoju biografiju, vlada veliko oduševljenje. Romanu nazvan jednostavnim nazivom Ja smo se i te kako obradovali. Posebno jer je došao iz pera mnogima omiljenog, luckastog Eltona Džona, genija koji prevazilazi granice talenta i hrabrosti.

Britanski kantautor je 2020. godine napunio 73 godine i čini se da svojim duhom večnog dečaka prkosi vremenu. Taj duh je opisan i u filmu Rocketman, koji je takođe jedna vrsta njegove biografije.

A da li ste znali da je Elton Džon održao koncert u srpskoj prestonici, daleke 1984. godine u tadašnjoj Hali Pionir? Tom prilikom su karte nestale velikom brzinom, a tada je direktno izveštavao i naš proslavljeni muzičar Dejan Cukić koji je ujedno dobio i tu čast da prevede ovu autobiografiju. Kako i sam Cukić ističe, u njegove ruke je dospela najzabavnija knjiga koja u potpunosti govori o prednostima, manama i dogodovštinama jedne neobične rok zvezde.

Međutim, bez obzira na njegov dokazani međunarodni uspeh, ono što Eltona Džona posebno izdvaja od drugih jeste njegov altruistički duh i humanitarna strana ličnosti prepoznata od strane mnogih. O sopstvenoj dobroti i spremnosti da pomogne drugima u nevolji ne voli mnogo da priča, ali decenijama kasnije i te kako pokazuje. Ceo život je posvetio muzici i samom scenom vlada kao neprikosnoveni kralj zabave i kvalitetnog zvuka. Vlasnik je više od 1000 pari naočara i upečatljivih scenskih kostima, a tokom dosadašnje karijere koja traje više od pet decenija izdao je impozantan broj albuma i hitova.

Svoj primerak Eltonove autobiografije možete nabaviti direktno u svim Lagunina i Delfi knjižarama po ceni od 1099 dinara ili kupovinom iz vaše fotelje putem njihovog zvaničnog sajta. Takođe, kao član Kluba čitalaca, ostvarujete i dodatne pogodnosti pri svakoj kupovini.

Prilikom čitanja ovog temeljnog štiva naš je savet da istovremeno pored sebe imate i pristup internetu kako biste upoređivali i tražili zanimljive anegdote i činjenice koje je Elton Džon podelio u knjizi. Garantujemo vam upotpunjen gušt što je i cilj ovakvog jednog bestselera.

 

Izvor: repertoar.rs

50-nijansi-1295453675

Laguna objavila najprodavaniju knjigu

Novi vek doneo je novo oslobađanje i sada je ‘kul’ javno govoriti o tome da čitate erotiku, a veliki izdavači ne ignorišu uspeh koji se poslednjih godina postiže objavljivanjem erotske književnosti.

Izdavačka kuća Laguna kupila je ekskluzivno pravo za objavljivanje trilogije Fifty Shades (Pedeset nijansi) E. L Džejms.
 
 
 
Trilogija Pedeset nijansi govori o seksualnosti i dominaciji prateći mračnu vezu studentkinje i milijardera. Za samo nedelju dana prvi roman, Fifty Shades of Gray, prodat je u više od 100 hiljada primeraka. Na listama bestselera roman Džejmsove nadmašio je i Džejmsa Patersona i Džona Grišama i postao najprodavanija knjiga godine. Prvi deo trilogije pojaviće se početkom jula, a do kraja godine Laguna će objaviti i ostala dva nastavka.

E. L. Džejms, doskora nepoznata engleska televizijska producentkinja, od ranog detinjstva želela je da napiše roman koji će potpuno očarati čitaoce. Nažalost, morala je da ostavi snove po strani kako bi se posvetila porodici i karijeri. Ali čim je prenela reči na papir san joj se ostvario. Roman Pedeset nijansi – siva do sada je preveden na trideset jezika a cena plaćena za ekranizaciju postigla je apsolutni rekord ‒ čak pet miliona dolara. Zanimljivo je da je Da Vinčijev kod držao prethodni rekord s tri miliona dolara. Roman  Pedeset nijansi – siva, pun je kontraverzi, knjiga koju i žene i muškarci čitaju s jednakim žarom.

Zašto je ceo svet izgubio glavu za jednim erotskim romanom? Odgovor najbliži tačnom glasi da je to zato što Pedeset nijansi – siva ispituje mračnu, neistraženu stranu seksualnosti. Ali tom činjeničnom rečenicom nipošto se ne može sažeti sva magija koju je Džejmsova ulila svojim rečima. Počinje kao gotovo bilo koja ljubavna priča: lepa, studentkinja književnosti Anastazija Stil upoznaje Kristijana Greja ‒ sivookog, prelepog, moćnog muškarca. Neodoljiva magnetska privlačnost je pogađa poput udara groma, ali… tad počinje mračna čarolija zbog koje Pedeset nijansi – siva obara sve moguće rekorde.

Autorka romana Pedeset nijansi – siva, E. L. Džejms, erotsku fikciju uvela je u mejnstrim. I dok su se knjige erotskog sadržaja nekada čitale krišom, danas se prodaju u hipermarketima. I ne samo što je dobro napisan, roman Džejmsove čitaocima dozvoljava da istraže sopstvene fantazije i budu otvoreni prema njima.

Izvor www.citymagazine.rs

 

Davidova carica – Indija Edžhil

Jedina žena za koju je Biblija zabeležila da je volela nekog muškarca, carica Mihala bila je Davidova ljubav iz detinjstva, njegova prva žena i kći njegovog najvećeg prijatelja i najvećeg neprijatelja, cara Saula. Pošto se oženio njome, a zatim je napustio u njenoj petnaestoj godini, David će deset godina kasnije primorati Mihalu da se ponovo venča s njim i postane njegova prva carica. Bačena u samo središte bure, Mihala odoleva ambicijama i pohlepi koji će podjednako postati deo Davidove ličnosti i njegovog carevanja.

Postupajući plemenito kao njegova carica, ali odbijajući da pogazi svoje srce, Mihala sklapa prijateljstvo s jednom od svojih pratilja s dvora. Među Davidovim konkubinama i ljubavnicama je
i Vitsaveja, koja će postati majka njegovog sina Solomona. U ‘Davidovoj carici’ Mihala je prikazana kao žena puna ljubavi i mudrosti, kojoj će ženski deo porodice pružiti podršku i pomoći joj da postavi duhovne temelje čitavog carstva. 

Raskošnim opisima detalja i nezaboravnim likovima, Indija Edžhil nas vraća u jedan od najslavnijih perioda biblijske istorije, u vreme ratova, izdaje i proročanstava, prikazujući ga onako kako ga nikada do sada nismo videli – kroz oči i glasom ove ponosite i strasne carice.

Knjiga je pravi izbor za one koji žele da se opuste, jer nas priča, protkana umetničkim jezikom, lagano smešta u neki drugi vremenski okvir, neki drugi istorijski kontekst dajući nam jedinstven i neponovljiv doživljaj Davida i biografiju moćne žene koja je u stanju da izmeni tok istorije.

Milka Mutavdžić

Ivo Andrić pobedio Tolkinga i Grina

Engleski pisci Grejem Grin (Grehem Greene) i Dž.R.R. Tolkin (JRR Tolkien), kao i danska autorka Karen Bliksen (Blixen), bili su među kanditatima za Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine, kada je to priznanje dobio Ivo Andrić. To pokazuju dokumenta Švedske akademije, čija je tajnost ukinuta nakon 50 godina.
 
Švedska akademija svake godine, odmah nakon novogodišnjih praznika, ukida tajnost dela dokumenata koji se odnose na proces dodele Nobelove nagrade pola veka ranije, ali se zapisnik o finalnoj odluci ne objavljuje.
 
Najuzbudljiviji deo tih dokumenata tako ostaje spisak pisaca koji nisu postali nobelovci date godine.
 
Prema navodima švedskog lista ‘Sydsvenska Dagbladet’, drugi na listi 1961. godine bio je Grejem Grin (1904-1991), koji je možda i najveći gubitnik u istoriji Nobelove nagrade za književnost. Grin je do 1961. godine već objavio neka od svojih najpoznatijih dela, uključujući romane ‘Treći čovek’, ‘Sila i slava’, ‘Suština stvari’, ‘Treći čovek’, ‘Mirni Amerikanac’, ‘Naš čovek u Havani’…
 
Stalni sekretar Švedske akademije Anders Osterling opisao je Grina, kako pokazuju objavljene beleške, kao ‘punopravnog kandidata’ koga bi trebalo uzeti u obzir zbog novijih dela, ali i njegovog ‘velikog doprinosa uopšte’.
 
Grin je, inače, smatran kandidatom sve do smrti 1991. godine.
 
Među kandidatima za Nobela za književnost 1961. godine bili su i britanski pisci EM Forster i Lorens Darel (Lawrence Durrell), kao i američki pesnik Robert Frost.
 
Žiri je Forstera i Frosta, koji su bili u 80-im godinama, odbacio upravo zbog starosti.
 
Razmatran je i američki pisac Džon Stajnbek (John Steinbeck) koji je dobio Nobelovu nagradu za književost naredne, 1962. godine.
 
Tolkina je za Nobela nominovao njegov kolega Klajv Stejples Lius (CS Lewis), ali je njegova trilogija ‘Gospodar prstenova’, koja je postigla jedan od najvećih komercijalnih uspeha u književnosti 20. veka, odbačena kao štivo koje ne odgovara najvišim kriterijumima.
 
Objavljena dokumenta Švedske akademije sadrže listu od oko pedesetak pisaca koje su nominovali univerzitetski profesori, stručnjaci i raniji dobitici, uz komentare članova žirija.
 
Pola veka od dodele Nobelove nagrade Andriću zvanično je obeleženo 2011. godine i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini. U Srbiji je period od oktobra 2011. do oktobra 2012. proglašen ‘Godinom Andrićevih jubileja’, kojom se, uz 50-godišnjicu Nobelove nagrade, obeležava i sto godina od objavljivanja njegovog prvog književnog rada u časopisu ‘Bosanska vila’ (30. septembar 1911.), kao i 120 godina od rođenja.

 

Tekst preuzet sa www.citymagazine.rs

Kaludjer koji je prodao svoj ferari

Kaluđer koji je prodao svoj ferari je priča o tome kako da ostvarite svoje snove i uzmete sudbinu u svoje ruke. To je priča o vrhunskom advokatu Džulijanu Mentlu, koga je trka za uspehom i novcem dovela do skoro fatalnog infarkta usred završne reči u prepunoj sudnici.

Taj bliski susret sa smrću naterao ga je da razmisli o svom životu, o tome čemu zaista teži i šta je suština života i sreće. Razmišljao je o svom ranijem životu, o duhovnoj krizi sa kojom se borio, kako je protraćiosvoje zdravlje i energiju zbog prolaznih nagrada koje mu je donela njegova advokatska karijera, o tome kako je zamenio bogatstvo svoje duše za debeli bankovni račun iiluzorna zadovoljstva svog života.Shvatio je, u stvari, da je duhovno i emocionalno prazan. U potrazi za tim odgovorima odlazi na jedno neobično putovanje, u visine Himalaja među mudrace Sivane, gde započinje njegov nov, jednostavan život pun vedrine.

 Lagana knjiga puna mudrosti i filozofije koja će vas opustiti i pružiti vam nove vidike i poglede na život. Onog trenutka kada prestanemo da provodimo vreme u jurnjavi za velikim životnim zadovoljstvima, počećemo da uživamo u malim stvarima poput posmatranja zvezdana nebu punommesečine ili upijanja sunčevihzraka veličanstvenog letnjeg jutra.

 

Milka Mutavdžič