cocktail-2828157_1280

Hit ovog leta: Bezalkoholni Mohito

Bezalkoholni mohito je osvežavajući koktel savršen za vrele letnje dane. Ovaj napitak kombinuje svježinu nane i limete sa slatkoćom šećera, pružajući savršen balans ukusa. Evo kako da ga pripremite kod kuće.

Image by Polly Ata from Pixabay

Sastojci:

  • 1 limeta
  • 10 svežih listića nane
  • 2 kašike šećera (po želji možete koristiti i smeđi šećer)
  • 1 šolja soda vode (ili gazirane vode)
  • Led
  • Grančica nane za dekoraciju

Priprema:

  1. Priprema limete i nane:
    • Limetu isecite na četvrtine. U visoku čašu stavite kriške limete i listiće nane.
  2. Dodavanje šećera:
    • Dodajte šećer u čašu. Pomoću drvene kašike ili tučka za koktele pažljivo gnječite limetu i nanu kako biste oslobodili sokove i aromu. Pritom se šećer rastvara i stvara ukusni sirup.
  3. Dodavanje leda:
    • Napunite čašu ledom. Led će pomoći da napitak ostane hladan i osvežavajući.
  4. Dodavanje soda vode:
    • Prelijte sve soda vodom (gaziranom vodom) i dobro promešajte. Možete dodati više ili manje soda vode, zavisno od vašeg ukusa.
  5. Dekoracija:
    • Ukrasite napitak grančicom sveže nane za dodatnu aromu i lepši izgled.

Saveti:

  • Eksperimentisanje sa ukusima: Ako želite da eksperimentišete, možete dodati malo soka od nara ili malina za dodatni voćni ukus.
  • Korišćenje smeđeg šećera: Smeđi šećer može dati bogatiji, karamelizovan ukus vašem mohitu.
  • Domaći sirup od šećera: Ako želite glatku teksturu bez kristala šećera, možete pripremiti jednostavan sirup tako što ćete zagrejati jednake delove šećera i vode dok se šećer potpuno ne rastvori. Ostavite sirup da se ohladi pre upotrebe.

Vino i Čokolada: Savršena Kombinacija za Hedoniste

U svetu gastronomije, malo šta može nadmašiti spoj vina i čokolade. Ova dva luksuzna užitka, svaki sa svojim jedinstvenim karakteristikama i bogatstvom ukusa, zajedno stvaraju nezaboravno iskustvo za čula. Ali kako upariti različite vrste vina i čokolade kako biste postigli maksimalno uživanje? Ovaj vodič pomoći će vam da otkrijete tajne savršenog spoja

Image by Pexels from Pixabay

Osnove Uparivanja
Kada je reč o uparivanju vina i čokolade, ključno je pronaći balans između slatkoće, kiselosti, tanina i intenziteta ukusa. Prava kombinacija može istaknuti najbolje osobine oba proizvoda, dok loš izbor može dovesti do preplavljivanja čula i gubitka suptilnosti. Evo nekoliko osnovnih pravila koja će vam pomoći da započnete:

  1. Intenzitet: Uparite čokoladu i vino slične jačine. Tamnija čokolada s višim procentom kakaa zahteva punije vino, dok mlečna čokolada bolje odgovara laganijim vinima.
  2. Slatkoća: Slatko vino treba upariti sa slatkom čokoladom. U suprotnom, vino može delovati kiselo.
  3. Tanini: Tamna čokolada sa visokim sadržajem kakaa može balansirati tanine iz crvenih vina.

Preporučene Kombinacije

  1. Tamna čokolada i crveno vino
    Tamna čokolada, posebno ona sa preko 70% kakaa, odlično se slaže sa punijim crvenim vinima. Isprobajte bogata vina poput Cabernet Sauvignona ili Merlota, čiji tanini i voćni ukusi stvaraju savršen kontrast sa gorčinom tamne čokolade.
  2. Mlečna čokolada i Pinot Noir
    Mlečna čokolada, sa svojom kremastom teksturom i blažim ukusom, najbolje se slaže sa laganijim crvenim vinima kao što je Pinot Noir. Ova kombinacija donosi savršen balans između kremastosti čokolade i voćnih nota vina.
  3. Bela čokolada i desertno vino
    Bela čokolada, sa svojom slatkom, kremastom bazom, najbolje se slaže sa slatkim desertnim vinima. Probajte Sauternes ili Muscat, čiji slatki i bogati ukusi savršeno dopunjuju vanilijsku notu bele čokolade.
  4. Čokolada sa voćnim punjenjem i Zinfandel
    Čokolade sa voćnim punjenjem, poput one sa malinama ili višnjama, dobro se kombinuju sa crvenim vinima koja imaju izražene voćne note, kao što je Zinfandel. Ova kombinacija ističe voćnost čokolade i vina, stvarajući harmoničan spoj.
  5. Čokolada sa orašastim plodovima i Port
    Čokolada koja sadrži orašaste plodove zahteva vino koje može da izdrži njenu kompleksnost. Port vino, sa svojom bogatom i slatkom strukturom, idealan je izbor za uparivanje sa čokoladama koje imaju orašaste punjenje.

Saveti za Savršeno Uparivanje

Eksperimentišite: Svako nepce je različito, pa nemojte se plašiti da eksperimentišete sa različitim kombinacijama kako biste pronašli ono što vam najviše prija.
Temperature: Pobrinite se da vino i čokolada budu na odgovarajućoj temperaturi. Vino treba da bude ohlađeno na optimalnu temperaturu, dok čokolada ne sme biti previše hladna kako bi zadržala svoju kremastu teksturu.
Redosled degustacije: Uvek počnite sa blažim ukusima i postupno prelazite na intenzivnije kombinacije.

screenshot www.instagram.com 2023.03.27 17 49 08

New York Times preporučuju: Beograd – Nova prestonica koktela!

Novinar prestižnog Njujork Tajmsa (New York Times) Dejvid Farli, posetio je Beograd i u svom članku opisao svoje iskustvo sa beogradskim koktel barovima, barmenima i vlasnicima. Ipak, njegova priča o srpskim koktelima svetskog ranga počinje davne 1929.

„Aprila 1929. Orijent ekspres je iz Pariza ušao u Beograd, što je bilo uobičajeno na njegovom putu ka Carigradu. Ali ovo nije bio običan dan u prestonici tadašnje Kraljevine SHS. Na železničkoj stanici gužva je čekala poznatu putnicu, afroameričku zabavljačicu Džozefinu Bejker, koja će provesti nekoliko dana nastupajući i uživajući u ovom slovenskom gradu od oko 240.000 ljudi. Beograd je umeo da posetiocima pruži dobar provod zahvaljujući modernoj, pomalo bučnoj sceni noćnih klubova i barova. Jedan od tih lokala bio je u hotelu Srpski kralj u centru Beograda. Ovde je ranih 1920-ih barmen Milan Vujić stvorio ono što se često navodi kao prvi srpski koktel kada je kombinovao klekovaču (šljivovica s dodatkom lekovitih bobica kleke) i gaziranu vodu i nazvao ga kleka soda. Bejker je naišla na njega na koktel meniju Orijent ekspresa“, piše Farli.

Kako navodi, „deceniju kasnije, raskalašnost beogradskog noćnog života će presušiti, zahvaljujući Drugom svetskom ratu“, usledio je socijalistički period, pa balkanskim ratovi i raspad jugoslavije, a onda i NATO bombardovanje Beograda 1999. godine…

„Ali u poslednjih 10-ak godina nešto se promenilo“, ističe Farli. „Glavni grad Srbije, koji sada ima oko 1,37 miliona stanovnika, tiho se razvija u jedan od najboljih koktel-bar gradova u Evropi. Strani posetioci su počeli da gravitiraju ovde da probaju i klasične i najsavremenije koktele u intimnim barovima — za razliku od bučne scene pre oko jednog veka kada su ljudi poput Džozefin Bejker dolazili da im se poklone. Na mom poslednjem putovanju u Beograd, otkrio sam neke od najboljih barova u gradu i barmene“, piše novinar Njujork Tajmsa i predstavlja nam glavne koktel adute Beograda danas..

Hanky Panky

screenshot www.instagram.com 2023.03.27 17 49 08

Trebalo je nekoliko sekundi da se moje oči naviknu na slabo osvetljen Hanky Panky, bar sa 24 sedišta koji je otvoren 2021. Iz uglova sobe zračile su sveće i svetla sa abažurima u obliku korseta. Iz zvučnika su dopirale klasične bluz melodije.

Hanky Panky ima koktel meni, ali kao i mnogi barovi u Beogradu, barmeni improvizuju na osnovu ukusa svakog gosta. Poželeo sam nešto klasično, a nekoliko minuta kasnije vlasnik i šef bara Miroslav Popov je ispred mene stavio džin fiz, napravljen od odličnog džina Serbian Young Salt.

Kada sam mu rekao da sam iz Njujorka, upitao je prigušenim tonom: „Da li znate za Employees Only?“

Employees Only je bar u Vest Vilidžu koji je otvoren 2004. godine; 2015. popeo se na 4. mesto na listi 50 najboljih barova sveta. Jedan od njegovih suosnivača je barmen rođen u Beogradu Dušan Zarić. Nekih 4.500 milja daleko u svom rodnom gradu, gospodin Zarić je postao lokalni heroj.

Rekao sam brkatom šankeru da živim iza ugla kod Employees Only. „Dođi ovamo“, pozvao me je gospodin Popov, mahnuvši mi iza šanka. Tamo, na zadnjem pultu ispod police sa flašama, i osvetljen jednom svećom, bio je omaž njujorškom baru: šibica, salveta, olovka i fotografija osnivača bara, sve brendirano logotipom. Zatim je ukazao na zakrivljeni oblik šanka od hrastovine i metala. „To je replika Emloyees Only bara“, rekao je on, napominjući da barmeni u Hanky Panky-ju nose istu odeću kao i njihove kolege u Njujorku: belu košulju, crnu kravatu i prsluk.

Riddle

„Kada smo bili mladi, svi smo želeli da budemo Dušan“, rekao je 32-godišnji Miloš Stefanović, vlasnik Riddle bara, misleći na suosnivača Employees Only.

Gospodin Stefanović i ja smo počeli da ćaskamo čim sam seo na stolicu u baru od tamnog drveta u Skadarliji, šarmantnom centralnom kvartu. Zašto je, pitao sam, beogradska kafanska scena tako sjajna? „Svi imamo zajednički cilj da Beograd stavimo na koktel mapu“, rekao je Stefanović. A kada je rekao „mi“, mislio je na većinu vlasnika barova i barmena ovde. Svi oni navijaju jedni za druge.

„Nema stigme da jedni druge pitamo odakle im neki alkohol ili o nekoj novoj tehnici“, rekao je Lazar Ružičić, glavni barmen.

U Riddle-u nema štampanog menija. Umesto toga, barmeni mešaju pića na osnovu onoga što misle da bi vam se moglo dopasti, čak idu toliko daleko da uključuju sastojke kao što su kukuruz, miso ili čak tradicionalni italijanski pesto.

Dok je Džejms Braun svirao u pozadini, divio sam se uramljenim omotima albuma — sve od Elvisa Prislija do REO Speedwagona. Tada sam video gospodina Ružičića kako uvrće krajeve svojih brkova i odmerava me.

„Izgledaš kao Negroni momak“, rekao je. Klimnuo sam glavom i on je krenuo na posao, dodajući u čašu vinjak, neku vrstu balkanskog konjaka od grožđa, malo domaće gorčice i meda, zajedno sa zapaljenim kedrovim štapićima, dok se nije zamaglila od dima.

Nekoliko minuta kasnije, pijuckao sam piće koje je bilo u jednakim delovima dimljeno, gorko i pomalo slatko. „To je moje viđenje Boulevardira“, rekao je. Dopalo mi se.

Bar Central 

Bar Central, u elegantnom delu gornjeg Dorćola, često je bučan, a ljudi sede na stolicama oko bara u obliku slova U ili se izležavaju na banketima.

Bar Central

Odseo sam preko puta i često sam tamo počinjao svoje večeri, ćaskajući sa vlasnikom Damirom Miladinom i barmenom Rašom Hindavijem, koji je takođe suvlasnik i šanker u drugom lokalu koji se zove Lenja Buba. Njih dvojica su 1997. godine osnovali Udruženje barmena Srbije, koje obučava barmene i pomaže im u pronalaženju posla.

Tekst i fotografije preuzete sa https://nova.rs/magazin/gastro/beograd-odavno-nije-dobio-ovakav-hvalospev-u-njujork-tajmsu-novinar-krenuo-u-nocni-provod-i-grad-ga-je-oduvao/

 

 

oranz vina

NARANDŽASTA REVOLUCIJA – Šta su oranž vina i kakva im je budućnost?

Podrazumeva se da su oranž vina u dovoljnoj meri prisutna na tržištu i u medijima da je ovo danas gotovo nepotrebno istaći, ali – ona nemaju baš nikakve veze sa pomorandžama, sa kojima – i to samo u nekim slučajevima – dele boju. Ovo ne pišemo da bismo informisali o nečemu što je već dobro poznato, već da pokažemo koliko su oranž vina, u današnjem vinskom poretku sveta, još uvek terra incognita za mnoge ljubitelje vina: ako je pre desetak godina bilo potrebno pisati da oranži nisu vina od pomorandži, tako danas postoji određeni nedostatak kritičkog aparata koji bi u potpunosti definisao očekivanja od vina koja su, kako istorija kazuje, sa nama od samog svitanja civilizacije

oranz vina

Šta su, zapravo, oranž vina?

Za početak – pođimo od osnovnih činjenica. U najkraćem, oranž vina su, macerirana vina od belog grožđa, to jest pravljena postupkom koji se koristi za pravljenje crvenih vina od crnog grožđa. U skladu sa baštinom starom osam milenijuma – u Gruziji su, u vrsti amfora od terakote koje se nazivaju kvevri, baš ovako pravili, a i dalje prave, vina koja su neočekivano ušla u globalni fokus – mošt fermentiše u kontaktu sa pokožicom grožđa, u postupku koji može trajati od nekoliko dana do nekoliko meseci. Ovako se dobijaju vina bogata polifenolima, taninima i drugim supstancama koja ih u potpunosti odvajaju od sveta belih vina. Drugačije su boje, arome i teksture i potpuno specifičnog izraza. Prvo što kod njih vidimo je boja, koja varira od nežnih narandžastih preliva do duboke nijanse ćilibara. Gruzijski vinari sačuvali su ovaj način proizvodnje vina kroz milenijume, ali on nije korišćen ekskluzivno samo tamo. Slične prakse primenjivale su se širom sveta, u mnogim tradicionalnim vinskim regijama, ukljujuči i Balkan. U severnoj Dalmaciji i danas se tradicionalno pravi „žutina“, najčešće od maraštine, vino koje je po postupku i karakteristikama veoma slično modernim oranžima, jedino što se za njihovu proizvodnju ne koriste amfore već bačve.

Renesansa oranž vina počela je pre dvadesetak godina, kada je mala grupa vinara iz severne Italije i Slovenije – Stanko Radikon, Dario Prinčić, Joško Gravner danas su imena koja izazivaju strahopoštovanje u krugovima ljubitelja vina napravljenih sa minimumom intervencije u podrumu – otkrila da tradicionalne vinarske prakse sa Kavkaza korespondiraju sa njihovom vizijom o stvaranju vina sa dubokim korenima u istoriji, a inovativnog i zanimljivog izraza.

Ipak, pojam oranž vina nastao je na drugom kraju Evrope, u Velikoj Britaniji, u kojoj je uvoznik vina Dejvid Harvi skovao ovaj izraz kako bi opisao široku grupu belih vina pravljenih uz kontakt sa pokožicom i uz minimum intervencije u podrumu. Izraz je naišao na široko odobravanje vinske javnosti – što je verovatno i u bliskoj vezi sa činjenicom da ljudski mozak narandžastu boju, kako tvrdi jedna studija, vezuje za stimulaciju duha i za prijateljska osećanja – ali i na oštre polemike o njihovom kvalitetu i karakteristikama, kao i o onome što neki autori tumače kao nemoć vinoljubaca da prepoznaju očigledne tehnološke mane kod velikog broja ovih vina.

Koren tog problema verovatno leži u preklapanju praksi i terminološkim nejasnoćama. Naime, termin oranž vina bi trebalo da podrazumeva jasno određen stil maceriranih vina od belog grožđa. Istovremeno, velik deo vinara koji proizvodi takva vina primenjuje istovremeno i ne do kraja definisane „prirodne“ ili „low intervention“ prakse u podrumima i vinarijama koje rezultiraju vinima u kojima degustatori i konzumenti ponekad pronalaze tehnološke mane poput miševine, oksidacije i isparljivih kiselina. Ipak, danas su stvari mnogo jasnije i većina konzumenata prihvata oranž vina kao poseban stil, kao i činjenicu da ona među sobom mogu biti različita i proizvedena različitim pristupima, kao uostalom i sva druga vina.

Jedna od poznatijih kritika oranžnih vina došla je iz pera vinskog pisca Dejvida Linča koji je pre devet godina napisao da su ova vina privlačnija u intelektualnom nego u aromatskom smislu, kao pića koja u sebi nose romantični dah prirode i istorije.

– Bilo da je u pitanju kontakt sa pokožicom, ili oksidativni stil pravljenja vina, ona često gube svoj karakter i aromatiku, kao rezultat oranžne agende. Ostaje vam aromatski ravno belo vino, često i sa isuviše tanina – naveo je, uz tvrdnju koja je od onda često ponavljana, da je 50-75% oranžnih vina oksidirano, to jest napravljeno sa tehničkom manom.

Još uvek se lome koplja oko toga da li se ovaj procenat smanjio tokom poslednje decenije, koja je oranžnim vinima donela mnogo veći udeo na tržištu – i dalje, naravno, na nivou statističke greške – sa neobičnim „iskakanjima” kao što je zapanjujuća popularnost ovih vina u Japanu.
Aromatski profil, struktura i boja oranžnih vina u neposrednoj vezi je sa vremenom maceracije. Vina koja su dugo bila u kontaktu sa pokožicom imaće i dublju, tamniju boju, koja može biti dodatno pojačana odležavanjem u drvenim sudovima. Neka oranžna vina čak će imati aromatske note pomorandže, a korišćenje visokoaromatičnih sorti vinove loze doneće im cvetne arome narandžinog cveta ili orlovih noktiju. Druga vina, pak, imaće izrazite note badema i meda. U aromatskom „točku” nalaze se i brusnice, prezrele jabuke, lešnici…

Na nepcu, od ovih vina očekuje se da budu punog tela, izrazito suva, i jakih tanina. Postoje i izuzeci – polusuva oranžna vina – ali velika većina ipak je suva. Kako su ova vina najčešće pravljena u skladu sa filozofijom minimalne intervencije u podrumu, ona su često i nefiltrirana, pa zbog toga i mutna ili sa sedimentom na dnu boce.

Tržište vina u Srbiji brzo je uhvatilo korak i sa ovim trendom, a neki od pionira oranža u Srbiji su Bojan Baša, Mladen Vujić, Aleksandar Todorović, Đorđe Bikicki, Dragan Vučurević i drugi vinari uglavnom posvećeni u potpunosti tom stilu vina. Danas su tu i druge, veće i etablirane vinarije koje su listom veoma uspešno uvrstile u svoju ponudu i oranže, poput vinarija Kovačević, Temet ili Matijašević.

Biće zanimljivo pratiti kako će izgledati dalja evolucija oranž vina – da li će se, pre svega, kod njih razdvojiti, što bi rekli programeri, ono što je feature (osobina) i ono što je bug (greška), te da li će uspeti da zauzmu stalnu nišu na tržištu u klasičnoj podeli vina.

Izvor: vinoifino.rs

PICOPRESSO

Picopresso – najmanji aparat za espresso na svetu

Ogroman broj ljudi širom sveta ne može započeti dan bez šoljice prve jutarnje kafe, koja je obično najveće zadovoljstvo u kom uživaju…

 

PICOPRESSO

 

Ukoliko ni vi ne možete da trepnete sa oba oka istovremeno bez ovog dragocenog napitka, onda definitivno znate o čemu govorimo. Ipak, ukoliko ste se ikada uspavali i morali trčećim korakom da izletite iz svog doma kako biste stigli na posao ili neki dogovoreni sastanak gde vas čeka kafa osrednjeg kvaliteta, onda vam je svakako poznato koliko vam jedan takav propust može pokvariti dan. Da vam se to više nikada ne bi ponovilo, predlažemo vam da otkrijete Picopresso, najmanji aparat za espresso na svetu, koji je veličine šoljice za kafu.

Ovaj prenosivi espresso aparat vam omogućava da u šolji svoje omiljene kafe uživate god god da se nalazite – kod kuće, na poslu, na kampovanju ili bilo gde drugo. Maleni uređaj vam daje mogućnost da pripremite najfiniji napitak koji je neverovatno kremast, a koji svojim mirisom budi vaše moždane vijuge iako ste možda još uvek pod utiskom sveta snova.

Picopresso poseduje neverovatno maleni dizajn sa širokom industrijskom korpom za kafu, a poseduje sposobnosti ekstrakcije koje se mogu porediti sa aparatima za espresso sa polugom. Pored toga, on sadrži ogoljeni portafilter, koji omogućava espresu da bude ekstrakovan, dok prolazi kroz tipičnu filter korpicu od nerđajućeg čelika. Na kraju, moramo još naglasiti da vam za ovaj uređaj nisu potrebni baterije ili električna energija.

Fotografija: amazon.com

Izvor: luxlife.rs

vode

10 najskupljih flaširanih voda na svetu

Već duži niz godina, skupa flaširana voda neizostavan je deo luksuznog načina života.

Iako je voda neophodna da bi čovek živeo i funkcionisao, ona takođe može nekom doneti ogromno bogatstvo. Na sličan način kao što različiti obroci mogu pružiti veće i raznovrsnije zadovoljstvo kroz ukus, prezentaciju i poreklo, takvu ulogu imaju i neke prirodne vode.

vode

Kao što ljubitelj vode Majkl Maša objašnjava u svojim knjigama, mnoge vrste flaširane vode imaju zanimljive izvore koji potiču sa zaista jedinstvenih mesta. Zbog potencijalnih troškova povezanih sa transportom, strategijama za smanjenje zagađenja, održavanjem čistoće i osiguranjem održivosti izvora, cena nekih flašica vode može biti znatno veća od cene drugih brendova.

Pitanje je, koliko ste spremni da izdvojite novca za flašicu vode? U galeriji vam otkrivamo 10 najskupljih flaširanih voda na svetu u 2022. godini.

Pogledajte ceo spisak na www.luxlife.rs

berba svemirskog grozda

Zakazana je prva berba svemirskog grožđa!

Kaberne i merlo sa sadnica koje su provele više od godinu dana na Međunarodnoj svemirskoj stanici biće pretvoren u eksperimentalno vino

Istraživači koji su svojevremeno poslali boce vina Petrus u kosmos kako bi istražili način na koji bestežinsko stanje deluje na vino, sa ovim bocama su poslali i sadnice vinove loze, i to merloa i kaberne sovinjona. Ovaj deo eksperimenta nije bio medijima toliko zanimljiv kao slanje u kosmos jednog od najčuvenijih vina na planeti, ali naredna faza eksperimenta – berba grožđa sa sadnica koje su rasle u kosmosu – mogla bi da bude još zanimljivija.

berba svemirskog grozda

Ukupno 320 sadnica provelo je u svemiru više od godinu dana na Međunarodnoj svemirskoj stanici u okviru projekta Mission Wise u koji je kompanija Space Cargo Unlimited uključila, pored drugih uglednih partnera, i Institut za vino Univerziteta u Bordou. Cilj projekta je istraživanje uticaja mikrogravitacie i ekstremnih uslova na čokote vinove loze. Rezultati polako pristižu, ali već u ovoj fazi postoje indicije da takva vinova loza ima veću otpornost na plesan i filokseru, kao i razlike u sadržaju polifenola u odnosu na sadnice sa Zemlje. Za sledeću godinu zakazana je prva prava berba grožđa sa svemirskih sadnica, uz pravljenje malih količina vina namenjenog istraživanju. Slanje novih sadnica u kosmos očekuje se 2024. godine.

Dr Mihael Lebert, glavni istraživač na projektu, rekao je da je oduševljen mogućnošću da nam svemir pomogne u stvaranju sorti vinove loze koje su otpornije na klimatske promene.

– Naravno da je potrebno još mnogo posla, ali nas budućnost veoma uzbuđuje, naročito kada je u pitanju prva vinarska berba grožđa iz svemira – rekao je Lebert.

Izvor: vinoifino.rs

BOJE VINA

Šta otkriva boja vina?

Već prvi pogled na čašu vina može otkriti mnogo toga. Osim činjenice da li je čaša poluprazna ili polupuna, boja vina recimo može odrediti ne samo starost, već i sortu, ali i ponešto o vama samima koji ste ga naručili i otvorili!

Posmatrana na lepom difuznom svetlu i beloj pozadini, boja vina svojim nijansama iskusnom stručnjaku šapuće brojne podatke: od sorte, preko starosti i kakvoće, do kvaliteta vina i njegovih eventualnih mana. A ponekad i kiselost, što može pretpostaviti dužinu mogućeg maturiranja. Recimo širaz s plavičastim obrubom uz zid čaše obično pokazuje niski nivo kiselosti i upućuje da ga treba popiti u roku od svega nekoliko godina posle punjenja.

Sa druge strane, kad je reč o sorti, boja nije naročito siguran metod prepoznavanja jer vino često ume da iznenadi promenama pa se sorta zato pojavljuje u raznim kategorijama obojenosti. Ali, osnove bi mogle biti ovakve:

BOJE VINA

Fotografija preuzeta sa vino.rs

Boja slame u nijansama od blede do tamne: vino verde, morava, muskadet, verdeho, mladi rizling, torontes, muskat, albarinjo…
– Ove osobine (uz nekad i zelenkaste nijanse) ukazuju na mladost, svežinu i lagano telo. Ovde spada i mladi pino griđo, a vi uživajte u tim vinima u prve dve godine.

Žuta boja u nijansama od blede do tamne: albarinjo, gruner veltliner, sovinjon blan, semijon, vermentino, sotern, odležali rizling…
– Veliki broj belih vina spada u ovu kategoriju, poput nebarikiranog šardonea ili šenin blana, a ovakva obojenost pretpostavlja umerenu zrelost i umerno telo.

Boja zlata u nijansama od blede do tamne: šenin blan, pino griđo, vionjer, verdeho, šardone, odležala bela vina Riohe…
– Zlatasti odsjaji najaviće zrelost vina koja se prema strukturi gotovo mogu žvakati, ali još dovoljno živahna i voćna. Budući da je većina tih zlatnih vina prošla kroz neki oblik starenja u hrastovini, možete očekivati da su sa nižim kiselinama.

Braonkasta boja u nijansama od blede do tamne: odležala bela vina, šeri, beli porto, pedro ximenez…
— Pretpostavljate da su ovo raritetnija vina. Ili umrla! Tupa, zatvorena boja zlata i izbledela narandžasta vina su prostor za duboku analizu. S jedne strane mogu biti nejasnija i tamnija samo zato što su izrađena od delomično sušenog voća, dok su opet neka desertna dublje zlatne boje i u nijansama. S druge strane, ovaj kolorit može značiti da su vina baš odavno imala premijeru. Dugim stajanjem većina belih vina gubi sjaj, a u najgorem slučaju boje su indikativne za oksidaciju.

Amber ili narandžasta boja u nijansama od blede do tamne: šeri, morava, beli porto, tokaj, vin santo, stari tawny porto…
– U vinima sa visokim procentom šećera ovakve nijanse daju nagoveštaj posebne zrelosti aroma, od džema, preko kandiranog voća do čitave bombonjere voćnih, cvetnih pa i tercijarnih nota.

Boja bakra u nijansama od blede do tamne: pino griđo, provansalski roze, roze od sorte pino noar, tiburenski roze…
– Specifična boja bakra dolazi od crvenkaste pokožice bele sorte pino griđo ili nežnih crvenkastih nijansi kod sorti poput pinoa koje daju bleđe obojena crvena vina.

Boja lososa u nijansama od blede do tamne: provansalski roze, beli zinfandel, sanđoveze rose, širaz roze…
– Ova obojenost nagoveštava vina modernog stila, lagana, hrskavih kiselina, elegantna i slojevita. Posebno su popularna bledo ružičasta, boje korala, ruže, svetlog lososa ili svetlo narandžaste boje, pri čemu je reč obično o skupljim etiketama koje mogu duže da odležavaju.

Pink boja u nijansama od blede do tamne: roze od sorte morvedre, grenaš roze, tavel, ružica…
– Ružičasta boja zapravo zavisi od količine vremena u kom sok ostaje u kontaktu s pokožicom tokom fermentacije. Produžite kontakt i imaćete tamnije, purpurne ili magenta note vina. Kao i kod belih vina, ako roze pokazuje smeđe ili tamne braonkaste odsjaje i tonove, razmislite dvaput pre nego ga kupite. Postoji mogućnost da je u oksidiranom obliku dok opet, za neka gore pomenuta vina, može biti i sasvim normalan efekat, pogotovo ako je griđo u pitanju.

Boja rubina u nijansama od blede do tamne: pino noar, prokupac, tempraniljo, bordoške kupaže, merlo, kaberne…
– Vina svetle rubin boje ili donekle providne granitne su laka vina, mlada vina, najverovatnije pino noar, cvajgelt ili game. Obično su sa niskim ili srednjim sadržajem tanina i dovoljno kiseline da isprate skoro svaki kuvani obrok. Još svetlija nijansa najčešće znači da su veoma mlada.

Boja purpura u nijansama od blede do tamne: božole, valpoličela, malbek, širaz, alikant buše (bojadiseri), pinotaž…
– Opet, vina dubokih crvenih rubin tonova pa i boje zrele trešnje su ona koja najradije zamišlja prosečni ljubitelj: divan merlo, zinfandel ili sanđoveze. U svakom slučaju, srednje telo, umereni tanini i kiseline, baš kakve se traže u većini vinskih karti restorana.

Boja crvenog granita u nijansama od blede do tamne: nebiolo, sanđoveze, odležala crvena vina, probus, odležali amarone, barolo…
– Pred vama su vina-obrok. Mogu se „žvakati“ koliko su puna i džemasta u pozitivnom smislu reči. Ovde spadaju najpopularnije, najraširenije svetske sorte: kaberne, širaz i recimo malbek. Dubina i neprozirnost ovih vina garantuje kompleksnost ukusa i aroma, zdrave i izrađene tanine i najverovatnije niže kiseline. Kad vina pak zaogrnu nijanse mahagonija ili malo pobraone, verovatno je reč o dosta odležalim bogatim vinima, još uvek u dovoljnoj kondiciji za uživanje. Pa i nešto više!

Zlatasto braon boja u nijansama od blede do tamne: odležali porto, odležali nebiolo, odležali sanđoveze, madera, jako staro crveno vino…
– Ušli smo u zonu 10+ godina ili vina sposobnih za dugo odležavanje. Ovim superseniorima tipa porto ili madera decenije odležavanja ne mogu ništa, naprotiv! Sasvim suprotno, ako je u vašem podrumu merlo ili nebiolo zagasnuo u braon tonove ne recite da vas nismo upozorili pre otvaranja. A opet, jedan odležali merlo, poput etikete Chateau Petrus, sigurno vas neće sprečiti da ga otvorite bez obzira na nijansu braon boje. Pa makar plakali posle toga, bilo od sreće ili razočarenja.

I za kraj, da li ste primetili da je šardone slabijeg tela daleko svetliji od onog izuzetno punog, pa i kaberne ili kratošija? Vino postaje tamnije sa dužinom odležavanja. Takođe, što je vino ekstraktivnije, nijansa je tamnija. Boja lukovine u rozeu može da znači i da je vino na kraju karijere. Ali ne mora, neki vinari upravo jure takvu boju.

Sve su to male tajne velike vinske kuhinje, a ima ih zbilja mnogo i uživanje je otkrivati ih.

 

Izvor: vino.rs

Verona dobija muzej vina

Verona dobija muzej vina

Ustanova po imenu MuVin prostiraće se na 20.000 kvadratnih metara, a njeni glavni uzori su La Cite du Vin u Bordou i muzej viskija u Edinburgu

Verona, jedan od najposećenijih i najatraktivnijih gradova u Italiji postaće sedište divovskog vinskog muzeja. Utemeljivač muzeja Enriko Korsi rekao je na sajmu Vinitaly da je na ovu ideju došao pre više godina, pri poseti muzeju viskija u Edinburgu u Škotskoj, a muzej Museo del Vino (MuVin) nosiće odlike i te atraktivne ustanove pod nazivom Scotch Whisky Experience, i ogromnog, sveobuhvatnog muzeja La Cite du Vin u Bordou.

– Zapitao sam se zašto ne bismo mogli da napravimo nešto slično u Italiji – rekao je Korsi i dodao:

– Shvatio sam da u Italiji nemamo ništa ni nalik tome, ako ne računamo nekoliko privatnih inicijativa.

Verona dobija muzej vina

Kompleks MuVin prostiraće se na 20.000 kvadratnih metara, koji će uključiti i „stazu iskustva“. Ona će voditi posetioce na putovanje kroz istoriju vina, njegov uticaj na kulturu, načine proizvodnje i kroz uparivanje sa hranom. Muzej će obuhvatiti i degustacije, kurseve i mnoge druge aktivnosti i sadržaje.

– Jasno je da će muzej zavisiti od već postojećeg priliva posetilaca koji svake godine posećuju jezero Garda i Veronu. Ovo će biti najveći italijanski vinski muzej i glavno čvorište vinskog turizma, sa međunarodnim ambicijama – rekao je Korsi, koji je najavio i da će muzej, čija će izgradnja koštati najmanje 50 miliona evra, biti otvoren 2026. godine, tokom koje će u Italiji biti održane Zimske olimpijske igre.

Izvor: vinoifino.rs

Kokteli iz velikih filmskih ostvarenja

Kokteli iz velikih filmskih ostvarenja

Ovog leto probajte koktele iz kultnih filmskih ostvarenja! Pogledajte kako da napravite omiljene koktele Gatsbya, Marilynke i James Bonda…

Da li ste jedna od onih osoba koja ne može odoleti ispijanju koktela uz dobru knjigu ili se sa lakoćom poistovećuje sa Danielom Craigom dok naručuje svoj Vesper koktel? Alkohol i njegove koktelske varijacije inspirirale su mnoge umetnike i pomogle u otklanjanju inspirativne blokade. Neke od njih ste nebrojeno puta susretali na malim ekranima, a o nekima čitali u romanima. Kako bilo ne možete poreći kako su pojedinci ipak znali da uživaju i kako biste neke od tih koktela hteli da pijete u svom domu ako već niste na gala zabavama 20-tih.

Kokteli iz velikih filmskih ostvarenja

U nastavku vam donosimo recepte nekih najpoznatijih ostvarenja:

Vesper-James Bond i Casino Royale (2006)

Verovatno svaka obožavateljka Jamesa Bonda napamet zna scenu u kojoj Daniel Craig naručuje čašu svog omiljenog koktela. Od danas ne vidimo razlog da i vi ne uživate u njemu. Za bondovski koktel trebaće vam da promešate tri merice Plymouth džina, jednu mericu Absolute vodke i 5 merica suvog belog martinija ili Kina Lilleta. Dobro ohladite i servirajte uz limunovu koricu.

French 75-Casablanca (1942)

Najljubavniji film svih vremena i klasik svih klasika-Casablanca. Nemoguće je kreirati ijednu top listu koja ima veze s filmom, a da ne uključuje Casablancu.  Izvrsni Humphrey Bogart i Ingrid Bergman uživali su uz French 75, a za njega su vam potrebni 2 merice londonskog suvog džina, 5 merica šampanjca Brut, kriška pomorandže po čaši, te malo limuna i trešnja. Priprema nije komplikovana, ali ukoliko želite originalnu verziju, potrebno vam je da pola čaše napunite izmrvljenim ledom, a polovinu pomešanim džinom, šećerom i limunovim sokom. Po receptu ide jedna kašičica šećera po čaši, a na samom kraju je ukrasite kriškom pomorandže i trešnjom.

Gin Rickey-Veliki Gatsby (2013)

Povratak u zlatno doba Hollywooda. Možda vam koktel neće pripremiti Leonardo di Caprio ali možete ga pratiti na malim ekranima ispijajući poznati filmski koktel. Za Gin Rickey trebat će vam 1 i pol mjerica džina ili bourbona (“američki whiskeya”), 1 limeta, gazirana mineralna voda. Ovaj koktel služite u višim čašama, ispunite ledom, zatim džinom ili bourbonom, iscijedite limetinog soka te ukrasite kriškom limete. Ostatak ispunite mineralnom gaziranom vodom.

The Seven Year Itch (1955)

On je prezaposleni suprug i otac dvoje dece koje redovno šalje na more za vreme letnih praznika dok on zarađuje za celu porodicu. Ona je Marilyn Monroe i tu se više ništa ne mora reći. Ovaj film poznatiji je po njenoj beloj haljini nego po koktelu, ali ako želite pijuckati nešto dok po stoti put gledate ovaj film smatramo da je ovaj koktel idealan. Potrebna vam je ista merica bourbona ili irskog whiskeya i sveže isceđeni limuna, 1 kašičica šećera, trešnja i kriška pomorandže po čaši. Sve sastojke dobro izmešajte sa izmrvljenim ledom i poslužite u malim kristalnim čašama sa trešnjom i kriškom pomorandže.

Red Eye Cockatil-Cocktail (1988)

Kultni film sa Tomom Cruiseom. Evo kako napraviti njegov čuveni koktel.Stavite 30 ml vodke u ohlađenu kriglu, dodajte 180 ml ohlađenog soka od paradajiza, a na kraju 350 ml piva i jedno celo jaje. Dobro promešajte iiii… za one koje vole sirovo jaje i sok od paradajiza-uživajte.

izvor: elle.rs